Menu
Hrast lužnjak rasprostranjen je po Europi, na Kavkazu te u Maloj Aziji.
Habitus: Deblo hrasta ima promjer do 3 metra, dok u visinu može narasti 40-50 metara. Korijenje je duboko, te je sam sustav korijenja dobro razvijen, prvo se razvije glavni korijen, a nakon što ojača, razvijaju se bočne žile. Kora mu u mladosti glatka, kasnije ispucala i debela. Krošnja je široka, vrlo razgranata i nepravilna, a grane su jake i debele.
Cvijet: Cvjetovi su jednospolni, žutozelene boje. Cvatu u travnju i svibnju kada se javljaju i listovi. Muški cvijetoci su skupljeni u visećimresama, dok ženski cvjetovi rastu pojedinačno ili u skupinama od 5, te se nalaze na dugoj i tankoj peteljci.
Listovi: Listovi su tamnozelene boje, čvrsti, kožasti i urezani, rastu u asimetričnim režnjevima, kada tek izbiju su dlakavi, a kasnije ogole. Široki su 3-10 cm, a dugi 8-20 cm.
Odgovaraju mu duboka, plodna i vlažna tla, bogata vapnencem. Klima u kojoj najbolje uspjeva je umjereno topla kišna klima s toplim ljetima, ali koja nisu odveć sušna iako je otporan na sušu, na vjetar i visoke temperature, također i na gradska oštećenja.
Žirevi, zahvaljujući proteinima i ugljikohidratima slove kao namirnica s velikomenergetskom vrijednosti, stoga su omiljena hrana velikom broju životinja, ali mogu se koristiti i u prehrani ljudi. Od žira se može dobiti i brašno, a kruh od žira specifičan je za talijansku, norvešku i švedsku kuhinjum dok u korejskoj kuhinji od njega se radi žele i knedle.
Postoje tri načina razmnožavanja hrasta lužnjaka: kalemljenje, razmnožavanje reznicama i razmnožavanje sjemenom.
Quercus robur Fastigiata
Quercus robur Concordia
Quercus robur Pendula
Quercus robur Purpurea
Quercus robur Pectinata
Bolesti: hrastova pepelnica, mednjača, rak debla hrasta, anrtaknoza
Štetnici: hrastova strizibuba, hrastov četnjak, kukavičji suznik, hrastov savijač, hrastov gubar
