Menu
Rasprostranjen je na području srednje i južne Europe te jugozapadnje Azije. U Europi samoniklo rastu jedino obični i bijeli grab.
Habitus: Stablo naraste do 25 metara s deblom promjera do 70 metara, sustav korijena je dobro razvijen i dubok. Kora mladog graba je glatka i tanka te svijetlosive boje, u starosti postane ispucana s plitkim naborima. Mlade grančice su sjajne i dlakave, a pupoljci ušiljeni i goli dugi 5 – 7 mm prekriveni ljuskama crvenosmeđe boje te priliježu uz granu
Cvijet: Muški i ženski cvijetovi skupljeni su u viseće rese. Plodovi su jednosjemeni i goili, svijetlozelene do sivosmeđe boje.
Listovi: Listovi običnog graba su duguljasto jajasti, ušiljeni, srcasti ili zaobljeni te oštro i dvostruko nazubljeni. Imaju izraženu nervaturu s donje strane, imaju kratke peteljke koje rastu naizmjenično i gusto na granama.
Dobro raste na zasjenjenim područjima kao i na sunčanima, no preferira duboko hranjivo humusno tlo. Najbolje tlo za uzgoj i sadnju je umjereno kiselo do blago lužnato s pjeskovitom i ilovastom teksturom, tlo u koje je posađen mora biti dobro drenirano. Podnosi niske i visoke temperature kao mraz.
Drvo graba koristi se za dobivanje ugljena ili za ogrijev.
Može se razmnožavati sjemenjem, reznicama i cijepljenjem. Razmnožavanje sjemenom je dugotrajan proces, stoga se preferiraju ostala dva načina razmnožavanja.
Carpinus betulus Albovariegata
Carpinus betulus Fastigiata
Carpinus betulus Pyramidalis
Carpinus betulus Columnaris
Carpinus betulus Frans Fontaine
Bolesti: trulež korijena, trulež srca stable, pepelnica, rak stabla
Štetnici: grabova grinja, lisne uši, gusjenice
